ZAŠTITE OD MRAZA

 

 

Posljednjih godina zamjetna je sve češća pojava ekstremnih vremenskih prilika poput perioda s nadprosječnim intenzitetom oborina, olujnim nevremenima, pojava kasnog proljetnog mraza. Kasni proljetni mraz jedan je od najvećih neprijatelja vinograda i voćnjaka. Može izazvati potpune štete i gubitak uroda ili dovesti do slabe kvalitete ili zakašnjelog prinosa. Kako bi se spriječila takva posljedica, potrebno je uz već standardne metode zaštite (poput osiguranja uroda) primijeniti mjeru aktivne zaštite u vidu sustava zaštite od mraza.    

Sustav zaštite od mraza (kišenjem) temelji se na fenomenu anomalije vode, kada se prilikom promjene agregatnog stanja vode iz tekućeg u kruto stanje oslobađa energija koja se koristi za održavanje temperature cvijeta i mladog ploda na temperaturi od 0 do -2 ºC. Na taj način se preko cvijeta i ploda napravi vlažna ledena korica čija je temperatura 0 ºC i koristi se za zaštitu ploda (iglu efekt).

 

 

 

Sustav je potrebno pokrenuti barem sat vremena prije očekivanog mraza (pokreće se kada temperatura padne na +2 °C u slučaju da smo sigurni u pojavu mraza). Pokretanjem, prostor koji štitimo se ispuni vlagom te time dolazi do smanjenog isparavanja. Na taj način postižemo mikroklimu sa 100% relativne vlažnosti zraka i sprječava se gubitak topline  zračenjem, a zadržavamo  energiju  dobivenu smrzavanjem vode. Sustav zaustavljamo nakon što se temperatura zraka podigne iznad +2 ºC.

Sustav je moguće uključiti trenutačno te će on započeti s radom u roku od 5 minuta i vrlo brzo omogućiti zaštitu voćnjaka (za slučajeve kad imamo granične paramtre za izračun procjene pojave mraza tj kada nije moguće odrediti sa sigurnošću hoće li mraza biti ili ne, kao i u slučajevima naglih promjena vremenskih uvjeta koje je teško predvidjeti. 

Moguće je, također, sustav koristiti ljeti za hlađenje voćnjaka sa ciljem podizanja kvalitete ploda. Sustav zaštite od mraza može se spojiti na već postojeći sustav za navodnjavanje. 

Tehnologija zaštite bazira se na stvaranju 100% vlage unutar mikroklime voćnjaka. Koriste se pulsirajućem prskalice koje istovremeno prskaju pokrivajući radijus od 5 metara. Svaka prskalica ima protok od 37 litara na sat. Opisanim načinom štedi se energija jer u mikroklimi ne dolazi do isparavanja budući da je već stvorena 100% zasićena atmosfera.

Drugi sustavi imaju veći protok po prskalici, no imaju manju efikasnost zbog rotiranja mlaza koji nakon što prođe jedan dio kruga gubi energiju na mjestu gdje ne prska te dolazi do nepotrebnog isparavanja odnosno gubitka energije. Takvi sustavi imaju veću potrebu za vodom te stvaraju nepotrebne naslage leda prilikom zaštite nasada.  

Predmetni sustav kišenjem pokazao se kao najpouzdaniji i najisplativiji način zaštite, u potpunosti siguran za okoliš i energetski efikasan.

 

Sustav zaštite od mraza u obzir uzima slijedeće parametre:

  • temperatura zraka

  • vlaga zraka

  • točka rosišta

  • brzina i smjer vjetra

  • fenofaza razvoja biljke

  • prognoza vremena i najava mraza

Kako svaki voćnjak uz mikrolokaciju ima i svoju mikroklimu, poželjno je imati lokalnu meteorološku stanicu koja mjeri trenutne podatke iz voćnjaka te se ti parametri koriste za rad sustava zaštite od mraza.