Blog objave & stranice

Pogledaj sve rezultate. (0)

Uvjeti za ulaganje u projekte navodnjavanja

Uvjeti za ulaganje u projekte navodnjavanja

UPUTE ZA KORISNIKE ZA ISHOĐENJE PRETHODNOG ODOBRENJA PROJEKTA NAVODNJAVANJA

Sukladno Uredbi (EU) BR. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005, ulaganje u navodnjavanje je prihvatljivo samo ako ispunjava uvjete iz članka 46. navedene Uredbe. Uvjeti koje je potrebno ispuniti, u slučaju ulaganja u navodnjavanje, preneseni su u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020.

Ispunjavanje specifičnih uvjeta za ulaganje u projekte navodnjavanja mora proći prethodnu ocjenu prihvatljivosti ulaganja odnosno provjeru stanja vodnog tijela na koje planirani zahvat ima utjecaj, kako bi se utvrdilo da je planirani zahvat u skladu sa specifičnim uvjetima prihvatljivosti.

S tim u vezi, podnositelj zahtjeva je u obvezi ishoditi potvrdu o prethodnom odobrenju projekta navodnjavanja, a da bi se ista mogla donijeti potrebno je dostaviti osnovne podatke o projektu navodnjavanja.

https://www.voda.hr/hr/metodologije

Zahtjev za ishođenje potvrde o prethodnom odobrenju projekta podnosi se na obrascu koji je sastavni dio ovih uputa, a dokumentacija koja se dostavlja uz zahtjev je sljedeća:

Ishođenje dozvole | Hrvatske vode

 

Misija FPS je pridonositi potpunoj održivoj proizvodnji hrane i biosustava. Intersekcija softverskog i hardverskog rješenja FPS omogućuje voćarskim sustavima maksimalizaciju proizvodnje kroz smanjenje troškova i povećanje uroda. Primjenom ove inovativne tehnologije, FPS sustav efikasno prikuplja sistemske, vremenske te proizvodne podatke sa razičitih mikro lokacija, te uz pomoć pametne analitike poboljšava proizvodne karakteristike. Fokusiranost na korisnika, kontinuirano unaprjeđenje i tehnička inovativnost ovog sustava, pozicioniraju FPS kao jedinstvenog tržišnog sučesnika predodređenog za rapidni rast.

 

Pročitaj više

Qtech mjerna stanica

Qtech mjerna stanica

 

 

 Qtech mjerna stanica predstavlja dio sustava zaštite od mraza i omogućuje optimiziranje sustava mjerenjima ulaznih parametara za procjenu pojave mraza.Voćnjaci nerijetko imaju vlastitu mikroklimu te samim time vremenska prognoza nije uvijek pouzdana. Pomoću mjerne stanice se, u realnom vremenu, mjere ulazni parametri potrebni za što točniji proračun procjene pojave mraza.

  Qtech mjerna stanica mjeri ukupno 8 parametara:

  • temperaturu zraka (na visini 4 m od površine tla)
  • vlagu zraka (na visini 4 m od površine tla)
  • temperaturu zraka (na visini  0.5 m od površine tla)
  • vlagu zraka (na visini  0.5 m od površine tla)
  • tlak vode u sustavu
  • napon  baterije
  • brzina vjetra
  • smjer vjetra

 

Dodatni parametri za  precizniju procijenu opasanosti od mraza su točka rosišta (engl. dew point) i wet bulb indeks koje izračunavamo iz vrijednosti temperature i vlage zraka.

Temperatura i vlaga mjere se na dvije visinske točke (0.5m i 4m) radi postojanja dvije vrste mraza:

 o   Advekcijski mraz – nastaje prodorom i spuštanjem hladnog zraka (mraz koji dolazi odozgo)

 o   Radijaciski mraz – nastaje  noću prilikom vrlo intenzivnog hlađenje tla i prizemna sloja zraka  (mraz koji dolazi odozdo)

 

Uz mjernu stanicu dolazi besplatna Android aplikacija.

 

 

      

           

Uz pomoć  stanice moguće je vrlo precizno procijeniti opasnost od pojave mraza, svi mjereni podaci se zapisuju u bazu podataka radi detaljne analize, povijesnog pregleda podataka, izrade izvještaja, prezentacija, predviđanja budućih događaja na temelju povijesnih podataka.

 

 

.

 

Pročitaj više

Karakteristika opskrbe

Karakteristika opskrbe

Projektiranje sustava za navodnjavanje ili zaštitu od mraza (antifrost) počinje određivanjem karakteristike opskrbe vode. Mjerenje se vrši tako da se pomoću četiri baždarene dizne određuju specifične točke u p-Q dijagramu.

 Dizne za mjerenje karakteristike opskrbe

Slika 1. Dizne za mjerenje karakteristike opskrbe

 

Svaka dizna ima određenu krivulju protoka ovisno o tlaku. Kada se spoji jedna dizna, očita se tlak za određeni protok prema njezinoj karakteristici.

Shema mjerenja za određivanje karakteristike opskrbe

Slika 2. Shema mjerenja za određivanje karakteristike opskrbe

 

Spajanjem tako dobivene četiri točke, po jednu za svaku diznu, dobije se krivulja kojoj je potrebno naći najsličniju kvadratnu funkciju. Ta krivulja kvadratne funkcije je karakteristika opskrbe vode. Pomoću nje se naknadno određuju protoci ovisno o dobivenim tlakovima. Takva krivulja opisuje nam opskrbu kao pumpu sa istim karakteristikama. U slučaju da je opskrbna jedinica pumpa, karakteristika opskrbe dobiva se iz p-Q dijagrama pumpe istim postupkom traženja kvadratne funkcije.

Krivulja protoka u ovisnosti o tlaku

 Slika 3. Krivulja protoka u ovisnosti o tlaku

*Dobiveni rezultati opisanog ispitivanja se podudaraju zbog toga što je vršena provjera rezultata za svaku diznu. Korišteni mjerač protoka mjerio je protok za svaku diznu. Protoci su uspoređeni sa kataloškim vrijednostima svake dizne za određeni tlak. Odstupanja se javljaju zbog velikog tlaka pa dolazi do gubitka u nedovoljno brtvljenom spoju dizne na sustav.

 

Pročitaj više

Navodnjavanje kišenjem

Navodnjavanje kišenjem

Navodnjavanje kišenjem počinje se razvijati s izumom rasprkivača i laganih čeličnih cijevi s brzim spojkama. Pošto su troškovi proizvodnje i izvedbe bili veliki, težilo se unaprjeđenju i pojeftinjenju rasprskivača, aluminijskih cijevi te učinkovitih crpnih postrojenja. Smanjenjem troškova povećao se i raspon primjene navodnjavanja kišenjem. No, usprkos svim inovacijama i poboljšanjima u tehnikama navodnjavanja kišenjem, tijekom prošlog stoljeća mnogi farmeri i proizvođači diljem cijelog svijeta koristili su tehnike površinskog navodnjavanja. Razlog tome bio je nedostatak informacija o naprednim tehnologijama i cijenama prelaska njihovih zastarjelih metoda  na učinkovitiju metodu navodnjavanja. Navodnjavanje kišenjem trenutno dominira u svjetskoj uporabi.

Osnovne komponente bilo kojeg sistema navodnjavanja kišenjem su:

  • izvor vode kao što je akumulacija, bušotina, kanal ili vodotok,
  • pumpa koja služi za ostvarivanje tlaka koju pokreće motor s unutrašnjim sagorijevanjem ili elektromotor, no nije potrebna ako je voda u izvoru pod tlakom,
  • mreža glavnih cijevi koja dovodi vodu od crpke do razvodnih cijevi,
  • razvodne cijevi ili laterali koji dovode vodu iz glavnog cjevovoda do rasprkivača,
  • rasprkivači koji prskaju vodu po tlu i koji se ugrađuju na pravilnim udaljenostima kako bi ujednačeno rasprskivali vodu i
  • ventili koji kontroliraju protok

Kada su rasprskivači ravnomjerno raspoređeni, sustav navodnjavanja daje relativno jednoliku raspodjelu vode na navodnjavanu površinu. Sustavi s rasprskivačima su uobičajeno projektirani da dostavljaju vodu tlu pri manjoj vrijednosti od njene inflitracije, zbog toga što tada količina  infiltrirane vode u bilo koje vrijeme ovisi o količini dostave vode i vremenu rada prskalica, a ne o mogućnosti upijanja tla.

Navodnjavanje kišenjem efikasnost sustava

Navodnjavanje kišenjem ima mnogo svojih prednosti, no i nedostataka. Ukoliko je sustav navodnjavanja optimalno projektiran i dobro održavan, može se postići visoka učinkovitost i ušteda vode. Kao što je već spomenuto, navodnjavanje kišenjem ne ovisi o infiltracijskoj sposobnosti tla, već se njoj prilagođava. Nije potrebna priprema terena, što je velika prednost u odnosu na ostale sustave navodnjavanja jer ne zahtjeva velike pripremne radove. Ovisno o fazi rasta biljaka, moguće je prilagoditi intenzitet navodnjavanja. Na primjer, u fazi klijanja, biljkama je potrebno malo vode pa se provodi navodnjavanje malog intenziteta. Sustav može raditi s malim protokom na izvoru i prilagoditi se dostupnoj količini vode.

Navodnjavanje kišenjem

Nedostaci navodnjavanja kišenjem uglavnom su financijske prirode. Početni troškovi veći su nego za ostale sisteme navodnjavanja, no nije potrebno vrlo skupo ravnanje terena. Također su značajni troškovi za energiju potrebnu za opskrbu vode pod tlakom. Kako bi ti troškovi bili što više smanjeni, potrebno je odabrati optimalnu opskrbnu jedinicu. Ona mora osigurati tlak i protok potreban na rasprskivačima, a istovremeno ne smije biti predimenzionirana jer to dodatno povećava troškove sustava navodnjavanja. Još jedan nedostatak ovakvog sustava je odnošenje vode vjetrom ukoliko se navodnjavanje odvija u vjetrovitim uvjetima. Također se može pojaviti i evaporacija vode tijekom suhog vremena.

Sustavi navodnjavanja kišenjem dijele se u dvije skupine ovisno o položaju rasprkivača: stabilni i pokretni. U stabilnim sustavima rasprskivač ostaje u stalnom položaju, dok se u pokretnim sustavima rasprskivači pomoću laterala pomiču kružno ili pravocrtno. U navodnjavanju krajobraza najčešće se koriste stabilni sistemi, koji zahtijevaju vrlo malo terenskog rada tijekom sezone navodnjavanja i moguće ih je u potpunosti automatizirati.

Danas, navodnjavnje kišenjem dominira u krajobraznoj primjeni diljem cijelog svijeta. Primjenjuje se u sustavima s malim pop-up rasprskivačima tipično korištenima u okućnicama, pa sve do sustava s velikim pop-up rasprskivačima korištenim za navodnjavanje sportskih terena. U krajobraznoj primjeni voda korištena za navodnjavanje može biti od 25 do 70% ukupne potrošnje, ovisno o lokaciji sustava. Najveći udio vode korišten za održavanje krajobraza je navodnjavanje travnjaka. Travnjaci zahtijevaju više vode nego većina biljaka, no često su previše zalijevani, što je i uzrok tolikoj potrošnji vode.

 FPS antifrost kišenje

Odabir učinkovitih sistema za navodnjavanje može značiti primjenu vrlo naprednih tehnologija i skupe opreme. No odabir skupe opreme nije jedini faktor u projektiranju kvalitetnog i efikasnog sustava. Ponekad to može biti samo jednostavno namještanje vremena zalijevanja tijekom zimskih mjeseci ili tijekom svakog godišnjeg doba. Kombinacija naprednih tehnologija zalijevanja i proizvoda sa kvalitetno projektiranim sustavom, instalacijom i održavanjem daje učinkoviti sustav navodnjavanja koji dokazano smanjuje uporabu vode i osigurava zdravlje biljaka.

Pročitaj više

Navodnjavanje

Navodnjavanje

Navodnjavanje je u osnovi uzgojna mjera u biljnoj proizvodnji kojom se tlu dodaju one količine vode potrebne za optimalan rast i razvoj biljke. To je umjetno dodavanje vode tlu. Koristi se kako bi se poboljšao uzgoj poljoprivrednih kultura, održavanje krajolika, obnavljanje i ponovno ozelenjavanje tla u suhim područjima. Navodnjavanje se može koristiti i za neke druge primjene kao što je zaštita bilja od mraza, suzbijanje korova te sprečavanje rasušivanja tla. Navodnjavanje je najveći pojedinačni potrošač vode na svijetu jer troši 80% ukupne svježe vode i dvije trećine vode namijenjene za piće. Zaslužno je za više od 40% ukupne proizvodnje u poljoprivredi. Međutim, sve veća potražnja za svježom vodom zahtjeva što efikasnije i kvalitetnije sisteme navodnjavanja


Navodnjavanje se vrši već više od 6000 godina, ali u zadnjih 100 godina se pojavilo više inovacija u tom području nego tijekom cijelog prethodnog perioda primjene. Skoro svaki od pojedinih elemenata navodnjavanja doživio je unaprjeđenje: izvođenje radova, pumpanje, filtriranje, prijenos vode, distribucija, metode primjene, drenaža, izvor energije, organizacija rasporeda navodnjavanja, prihranjivanje, kontrola erozije, pohrana vode itd. Jedno od glavnih poboljšanja u smanjenju potrošnje vode u budućnosti je moguće ostvariti kroz inovativno projektiranje, optimiranje te integrirani sustav navodnjavanja kako za poljoprivredu tako i za urbane sredine.

Sustavi navodnjavanja

Postoje brojni načini navodnjavanja koji se mogu podijeliti u četiri skupine:

- površinsko navodnjavanje,
- podzemno navodnjavanje,
- navodnjavanje kišenjem,
- lokalizirano navodnjavanje.

Površinsko navodnjavanje

najčešće je primjenjivana tehnika navodnjavanja. Gotovo 60% navodnjavanih površina navodnjavanja se ovom metodom. Ova metoda provodi se tako da voda stoji ili teče po površini tla, te se tako infiltrira u tlo. Voda se raspoređuje po navodnjavanoj površini gravitacijom, ali je moguća i rapodjela pod tlakom.


Podzemno navodnjavanje

ili subirigacija je postupak gdje se voda dovodi otvorenim kanalima i/ili podzemnim cijevima, te se raspoređuje infliltriranjem u tlo ili kapilarnim silama.


Navodnjavanje kišenjem

je metoda koja se počela primjenjivati s razvojem tehnologije početkom prošlog stoljeća. Najznačajniji stojevi su crpke te rasprskivači. Ovakva naprednija tehnologija omogućila je dovođenje vode kroz cijevni sustav pod tlakom do rasprkivača koji rasprskuje vodu u zrak te ona pada na zemlju simulirajući umjetnu kišu.


Lokalizirano navodnjavanje 

je metoda kojom voda dovedena cijevnim sustavnom pod manjim tlakom navodnjava samo određene dijelove ukupne površine. Navodnjava se samo mjestimično gdje se razvija glavna masa korijena.Takva metoda navodnjavanja koristi se u područjima gdje su zalihe vode ograničene.
Metode navodnjavanja kišenjem i lokalizirano navodnjavanje jedine su metode koje se koriste u našem području.

Pročitaj više