Objava označena sa: FPS
Bespovratne potpore za inovacije
Ako ste poput većine poduzetnika, uvijek tražite nove načine za razvoj poslovanja. A koji je bolji način za to nego iskoristiti programe bespovratnih sredstava koji mogu pomoći u financiranju vašeg sljedećeg velikog projekta?
U Hrvatskoj postoji program bespovratnih sredstava koji posebno potiče ulaganja novoosnovanih malih i srednjih poduzeća s projektima čija je tehnološka zrelost izvan faze dokazivanja koncepta, ali koji još nisu spremni za lansiranje na tržište. Ovo bi mogla biti savršena prilika za vašu tvrtku da dobije sredstva potrebna za poduzimanje sljedećeg koraka.
Dakle, koji su kriteriji prihvatljivosti za ovaj program bespovratnih sredstava? Prvenstveno, prihvatljivi troškovi uključuju troškove vezane uz kupnju opreme i materijala potrebnih za provedbu projekta, plaće članova osoblja koji rade na projektu i naknade za vanjske usluge povezane s inovacijama (npr. savjetovanje, istraživanje tržišta, laboratorijsko ispitivanje).
Da biste ispunili uvjete za ovaj program bespovratnih sredstava, vaša tvrtka mora imati sjedište u Hrvatskoj i biti osnovana u posljednje tri godine. Osim toga, vaš projekt mora imati jasan plan komercijalizacije s definiranim prekretnicama i ciljnim tržištima.
Ako mislite da bi ovaj program bespovratnih sredstava mogao dobro odgovarati vašem poslovanju, svakako ispunite obrazac za prijavu na stranici i pošaljite ga prije roka. Uz malo sreće, dobit ćete sredstva koja su vam potrebna da podignete svoje poslovanje na višu razinu!
Qtech mjerna stanica
Qtech mjerna stanica predstavlja dio sustava zaštite od mraza i omogućuje optimiziranje sustava mjerenjima ulaznih parametara za procjenu pojave mraza.Voćnjaci nerijetko imaju vlastitu mikroklimu te samim time vremenska prognoza nije uvijek pouzdana. Pomoću mjerne stanice se, u realnom vremenu, mjere ulazni parametri potrebni za što točniji proračun procjene pojave mraza.
Qtech mjerna stanica mjeri ukupno 8 parametara:
- temperaturu zraka (na visini 4 m od površine tla)
- vlagu zraka (na visini 4 m od površine tla)
- temperaturu zraka (na visini 0.5 m od površine tla)
- vlagu zraka (na visini 0.5 m od površine tla)
- tlak vode u sustavu
- napon baterije
- brzina vjetra
- smjer vjetra
Dodatni parametri za precizniju procijenu opasanosti od mraza su točka rosišta (engl. dew point) i wet bulb indeks koje izračunavamo iz vrijednosti temperature i vlage zraka.
Temperatura i vlaga mjere se na dvije visinske točke (0.5m i 4m) radi postojanja dvije vrste mraza:
o Advekcijski mraz – nastaje prodorom i spuštanjem hladnog zraka (mraz koji dolazi odozgo)
o Radijaciski mraz – nastaje noću prilikom vrlo intenzivnog hlađenje tla i prizemna sloja zraka (mraz koji dolazi odozdo)
Uz mjernu stanicu dolazi besplatna Android aplikacija.
Uz pomoć stanice moguće je vrlo precizno procijeniti opasnost od pojave mraza, svi mjereni podaci se zapisuju u bazu podataka radi detaljne analize, povijesnog pregleda podataka, izrade izvještaja, prezentacija, predviđanja budućih događaja na temelju povijesnih podataka.
.
Navodnjavanje kišenjem
Navodnjavanje kišenjem počinje se razvijati s izumom rasprkivača i laganih čeličnih cijevi s brzim spojkama. Pošto su troškovi proizvodnje i izvedbe bili veliki, težilo se unaprjeđenju i pojeftinjenju rasprskivača, aluminijskih cijevi te učinkovitih crpnih postrojenja. Smanjenjem troškova povećao se i raspon primjene navodnjavanja kišenjem. No, usprkos svim inovacijama i poboljšanjima u tehnikama navodnjavanja kišenjem, tijekom prošlog stoljeća mnogi farmeri i proizvođači diljem cijelog svijeta koristili su tehnike površinskog navodnjavanja. Razlog tome bio je nedostatak informacija o naprednim tehnologijama i cijenama prelaska njihovih zastarjelih metoda na učinkovitiju metodu navodnjavanja. Navodnjavanje kišenjem trenutno dominira u svjetskoj uporabi.
Osnovne komponente bilo kojeg sistema navodnjavanja kišenjem su:
- izvor vode kao što je akumulacija, bušotina, kanal ili vodotok,
- pumpa koja služi za ostvarivanje tlaka koju pokreće motor s unutrašnjim sagorijevanjem ili elektromotor, no nije potrebna ako je voda u izvoru pod tlakom,
- mreža glavnih cijevi koja dovodi vodu od crpke do razvodnih cijevi,
- razvodne cijevi ili laterali koji dovode vodu iz glavnog cjevovoda do rasprkivača,
- rasprkivači koji prskaju vodu po tlu i koji se ugrađuju na pravilnim udaljenostima kako bi ujednačeno rasprskivali vodu i
- ventili koji kontroliraju protok
Kada su rasprskivači ravnomjerno raspoređeni, sustav navodnjavanja daje relativno jednoliku raspodjelu vode na navodnjavanu površinu. Sustavi s rasprskivačima su uobičajeno projektirani da dostavljaju vodu tlu pri manjoj vrijednosti od njene inflitracije, zbog toga što tada količina infiltrirane vode u bilo koje vrijeme ovisi o količini dostave vode i vremenu rada prskalica, a ne o mogućnosti upijanja tla.
Navodnjavanje kišenjem ima mnogo svojih prednosti, no i nedostataka. Ukoliko je sustav navodnjavanja optimalno projektiran i dobro održavan, može se postići visoka učinkovitost i ušteda vode. Kao što je već spomenuto, navodnjavanje kišenjem ne ovisi o infiltracijskoj sposobnosti tla, već se njoj prilagođava. Nije potrebna priprema terena, što je velika prednost u odnosu na ostale sustave navodnjavanja jer ne zahtjeva velike pripremne radove. Ovisno o fazi rasta biljaka, moguće je prilagoditi intenzitet navodnjavanja. Na primjer, u fazi klijanja, biljkama je potrebno malo vode pa se provodi navodnjavanje malog intenziteta. Sustav može raditi s malim protokom na izvoru i prilagoditi se dostupnoj količini vode.
Nedostaci navodnjavanja kišenjem uglavnom su financijske prirode. Početni troškovi veći su nego za ostale sisteme navodnjavanja, no nije potrebno vrlo skupo ravnanje terena. Također su značajni troškovi za energiju potrebnu za opskrbu vode pod tlakom. Kako bi ti troškovi bili što više smanjeni, potrebno je odabrati optimalnu opskrbnu jedinicu. Ona mora osigurati tlak i protok potreban na rasprskivačima, a istovremeno ne smije biti predimenzionirana jer to dodatno povećava troškove sustava navodnjavanja. Još jedan nedostatak ovakvog sustava je odnošenje vode vjetrom ukoliko se navodnjavanje odvija u vjetrovitim uvjetima. Također se može pojaviti i evaporacija vode tijekom suhog vremena.
Sustavi navodnjavanja kišenjem dijele se u dvije skupine ovisno o položaju rasprkivača: stabilni i pokretni. U stabilnim sustavima rasprskivač ostaje u stalnom položaju, dok se u pokretnim sustavima rasprskivači pomoću laterala pomiču kružno ili pravocrtno. U navodnjavanju krajobraza najčešće se koriste stabilni sistemi, koji zahtijevaju vrlo malo terenskog rada tijekom sezone navodnjavanja i moguće ih je u potpunosti automatizirati.
Danas, navodnjavnje kišenjem dominira u krajobraznoj primjeni diljem cijelog svijeta. Primjenjuje se u sustavima s malim pop-up rasprskivačima tipično korištenima u okućnicama, pa sve do sustava s velikim pop-up rasprskivačima korištenim za navodnjavanje sportskih terena. U krajobraznoj primjeni voda korištena za navodnjavanje može biti od 25 do 70% ukupne potrošnje, ovisno o lokaciji sustava. Najveći udio vode korišten za održavanje krajobraza je navodnjavanje travnjaka. Travnjaci zahtijevaju više vode nego većina biljaka, no često su previše zalijevani, što je i uzrok tolikoj potrošnji vode.
Odabir učinkovitih sistema za navodnjavanje može značiti primjenu vrlo naprednih tehnologija i skupe opreme. No odabir skupe opreme nije jedini faktor u projektiranju kvalitetnog i efikasnog sustava. Ponekad to može biti samo jednostavno namještanje vremena zalijevanja tijekom zimskih mjeseci ili tijekom svakog godišnjeg doba. Kombinacija naprednih tehnologija zalijevanja i proizvoda sa kvalitetno projektiranim sustavom, instalacijom i održavanjem daje učinkoviti sustav navodnjavanja koji dokazano smanjuje uporabu vode i osigurava zdravlje biljaka.
Navodnjavanje
Navodnjavanje je u osnovi uzgojna mjera u biljnoj proizvodnji kojom se tlu dodaju one količine vode potrebne za optimalan rast i razvoj biljke. To je umjetno dodavanje vode tlu. Koristi se kako bi se poboljšao uzgoj poljoprivrednih kultura, održavanje krajolika, obnavljanje i ponovno ozelenjavanje tla u suhim područjima. Navodnjavanje se može koristiti i za neke druge primjene kao što je zaštita bilja od mraza, suzbijanje korova te sprečavanje rasušivanja tla. Navodnjavanje je najveći pojedinačni potrošač vode na svijetu jer troši 80% ukupne svježe vode i dvije trećine vode namijenjene za piće. Zaslužno je za više od 40% ukupne proizvodnje u poljoprivredi. Međutim, sve veća potražnja za svježom vodom zahtjeva što efikasnije i kvalitetnije sisteme navodnjavanja
Navodnjavanje se vrši već više od 6000 godina, ali u zadnjih 100 godina se pojavilo više inovacija u tom području nego tijekom cijelog prethodnog perioda primjene. Skoro svaki od pojedinih elemenata navodnjavanja doživio je unaprjeđenje: izvođenje radova, pumpanje, filtriranje, prijenos vode, distribucija, metode primjene, drenaža, izvor energije, organizacija rasporeda navodnjavanja, prihranjivanje, kontrola erozije, pohrana vode itd. Jedno od glavnih poboljšanja u smanjenju potrošnje vode u budućnosti je moguće ostvariti kroz inovativno projektiranje, optimiranje te integrirani sustav navodnjavanja kako za poljoprivredu tako i za urbane sredine.
Sustavi navodnjavanja
Postoje brojni načini navodnjavanja koji se mogu podijeliti u četiri skupine:
- površinsko navodnjavanje,
- podzemno navodnjavanje,
- navodnjavanje kišenjem,
- lokalizirano navodnjavanje.
Površinsko navodnjavanje
najčešće je primjenjivana tehnika navodnjavanja. Gotovo 60% navodnjavanih površina navodnjavanja se ovom metodom. Ova metoda provodi se tako da voda stoji ili teče po površini tla, te se tako infiltrira u tlo. Voda se raspoređuje po navodnjavanoj površini gravitacijom, ali je moguća i rapodjela pod tlakom.
Podzemno navodnjavanje
ili subirigacija je postupak gdje se voda dovodi otvorenim kanalima i/ili podzemnim cijevima, te se raspoređuje infliltriranjem u tlo ili kapilarnim silama.
Navodnjavanje kišenjem
je metoda koja se počela primjenjivati s razvojem tehnologije početkom prošlog stoljeća. Najznačajniji stojevi su crpke te rasprskivači. Ovakva naprednija tehnologija omogućila je dovođenje vode kroz cijevni sustav pod tlakom do rasprkivača koji rasprskuje vodu u zrak te ona pada na zemlju simulirajući umjetnu kišu.
Lokalizirano navodnjavanje
je metoda kojom voda dovedena cijevnim sustavnom pod manjim tlakom navodnjava samo određene dijelove ukupne površine. Navodnjava se samo mjestimično gdje se razvija glavna masa korijena.Takva metoda navodnjavanja koristi se u područjima gdje su zalihe vode ograničene.
Metode navodnjavanja kišenjem i lokalizirano navodnjavanje jedine su metode koje se koriste u našem području.